Otkako je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2007. proglasila 2. april Svjetskim danom svjesnosti o autizmu, UN su radili na promicanju punog ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za osobe s autizmom, osiguravajući njihovo ravnopravno sudjelovanje u društvu.
Rezolucija Generalne skupštine iz 2007. (A/RES/62/139) istaknula je potrebu podizanja javne svijesti o autizmu. Danas, više od 17 godina kasnije, globalni pokret se proširio izvan svijesti na aktivno promicanje prihvaćanja, uvažavanja i uključivanja, prepoznajući doprinose koje osobe sa autizmom daju svojim zajednicama i svijetu općenito.
Obilježavanje 2.4.2025.godine, pod temom “Unaprjeđenje neuro-različitosti i ciljevi održivog razvoja UN-a (SDGs)”, naglašavaju raskrižje između neurorazličitosti i globalnih napora za održivost, pokazujući kako inkluzivne politike i prakse mogu potaknuti pozitivne promjene za osobe s autizmom u cijelom svijetu i doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja. Poticanjem dijaloga i suradnje u više sektora, Svjetski dan svjesnosti o autizmu 2025. pojačat će potrebu za trajnim naporima za uklanjanje prepreka, promicanje inkuzivnih politika i priznavanje doprinosa osoba s autizmom društvu i postizanju ciljeva održivog razvoja.
Tradicionalno, i ove godine Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet „Odsjek specijalna edukacija i rehabilitacija“ u saradnji sa drugim organizacijama javnog i privatnog sektora, učestvuju u poticanju svjesnosti o autizmu, pod nazivom „Različitost je naša snaga“!
Na Svjetski dan svjesnosti o autizmu (2. aprila 2025.) solidarišemo se s pojedincima iz spektra autizma, slaveći njihovu neurorazličitost, talente i jedinstvene perspektive. Ne samo na ovaj dan, nego lično i profesionalno predani smo stvaranju svijeta u kojem se svatko — bez obzira na sposobnosti — osjeća cijenjenim, uključenim i osnaženim da postigne svoj puni potencijal.
Istinska uključenost nadilazi svjesnost; zahtijeva prihvaćanje, razumijevanje i smisleno djelovanje.
Autizam je neurorazvojni poremećaj, gdje dijagnoza autizma zahtijeva postojane nedostatke u društvenoj komunikaciji i društvenoj interakciji u višestrukim kontekstima, što se očituje u sljedećem: nedostatke u socijalno-emocionalnom reciprocitetu, u neverbalnom komunikacijskom ponašanju koje se koristi za društvenu interakciju, te u razvoju, održavanju i razumijevanju odnosa (APA, 2013). Osobe s autizmom mogu smatrati društvene situacije izazovnima, boriti se s osjetilnom osjetljivošću i obrađivati informacije drugačijim tempom. Svaka osoba s autizmom je jedinstvena, sa svojim snagama i izazovima.
Podržite djecu i osobe sa autizmom zajedno sa nama, ne samo 2. aprila nego svaki dan.
